MARTINO ROSSI MONTI
Projekt “Znanost i ideologija danas. Ekologizam, primitivizam i seksualnost (ZID)“, koji vodim i koji je baziran na Institutu za filozofiju u Zagrebu, praćen od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske i financiran iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.–2026. – NextGenerationEU, ima za cilj mapirati i kritički analizirati – iz interdisciplinarne perspektive – aspekte suvremenog odnosa između znanosti i ideologije, s fokusom na tri studije slučaja: (1) s jedne strane, odnosi između ideja i glavnih struja ekologizma te, s druge strane, uloge hipoteze “Gaia” u unutarnjem znanstvenom razgovoru biologije i znanosti o klimi; (2) problematika širenja ili obnove “primitivizma” i “indigenizma” u humanističkim i društvenim znanostima te njihov odnos prema znanstvenim spoznajama (od ekologije do medicine); (3) rasprave o biološkom spolu, o rodnom identitetu i “binarizmu” u brojnim aspektima javnog života i na području društvenih i prirodnih znanosti. Riječ je o tri velike suvremene rasprave koje se često isprepliću i uključuju široke sektore znanstvene zajednice, društvenih znanosti i humanističke kulture. Istraživanje će se posebno usredotočiti na ulogu ideologija u tim raspravama i područjima znanja.
Što se podrazumijeva pod ideologijama? O tome bi se moglo raspravljati vrlo dugo. Ovdje je dovoljno istaknuti da su značenja ovog pojma u opticaju vrlo raznolika. “Ideologija” može upućivati na uvjerenja i stavove krutog ili fanatičnog tipa, na predrasude, sustave ideja i političke doktrine, mitologije, obmane ili samoobmane, mistifikacije, lažne misli, zdrav razum, filozofije, svjetonazore itd. U toj raznolikosti uočene su dvije temeljne koncepcije: jedna, negativna, koja u ideologiji vidi način mišljenja koji iskrivljuje, falsificira ili manipulira stvarnošću kako bi promovirao ili opravdao određene interese; druga, neutralnija, definira ideologije kao “sustave ideja” koji utječu na mišljenje i usmjeravaju političko i društveno ponašanje. Osim toga, za razliku od pojma teorija, u mnogim značenjima ideologije postoji upućivanje na odnos između mišljenja i djelovanja ili neka vrsta uvjeravačke i aktivističke svrhe.
U razmatranju gore navedenih studija slučaja, čini mi se da su svi (ili gotovo svi) ovi elementi na neki način relevantni. Naime, često je prisutna tendencija, posebno u društvenim znanostima, da se u suočavanju s pitanjima koja su predmet ovog istraživanja polazi od preciznih političkih stavova i da se vlastite teze ili pitanja povezuju s postizanjem određenih ciljeva društvenih, političkih ili okolišnih promjena koje promoviraju specifični pokreti. Stoga se čini da je pojam ideologije, koji ovdje razumijemo kao krutni ili fluidni sustav ideja i vrijednosti povezanih s društvenim i/ili političkim pokretima usmjerenima na transformaciju društva, osobito prikladan kao analitički alat. Vrijedi se zapitati u kojoj mjeri i u kojim područjima ova tendencija prema aktivizmu i militanciji, prisutna u društvenim znanostima i humanistici, prodire i u svijet prirodnih znanosti te kako taj fenomen utječe na znanstveni rad i komunikaciju njegovih rezultata. Pogledajmo nekoliko konkretnih primjera:
(1) Tijekom pandemije COVID-19, mnogi intelektualci i velik dio javnosti vidjeli su u virusu iscjeljujuću snagu Majke Prirode koja obnavlja narušenu harmoniju izazvanu djelovanjem čovječanstva. Štoviše, čak su i neki pripadnici znanstvene zajednice predstavljali pandemiju kao “poruku” ili “pobunu” prirode, često se pozivajući na teoriju “Gaije” koju je formulirao engleski kemičar James Lovelock (1919–2022), prema kojoj je Zemlja složen i živući sustav sposoban za samoregulaciju. Jedan biolog, specijalist iz fizičke antropologije, zamislio je da sam virus progovara čovječanstvu kroz pismo: “U pismu antropomorfiziram COVID-19, ispunjavajući ga mudrošću Gaije, grčke božice Zemlje.” Jedan je biolog svoj znanstveni članak naslovio “Izbijanje koronavirusa simptom je Gaijine bolesti”. Odabir metafora je značajan i ima utjecaj na smjerove istraživanja i javne slike znanosti. Ti stavovi i te teze, kao i Lovelockova teorija, povezuju se s vrlo starim i “holističkim” slikama Zemlje ili svemira kao živućeg organizma u kojem se ravnoteža temelji na primatu cjeline nad njezinim sastavnim dijelovima. To su, naravno, također teze tipične za mnoge ekologističke pokrete.
(2) Tijekom Marševa za znanost 2017. i 2018. godine, pozivanje na autoritet moderne znanosti od strane znanstvenika, građana i organizatora prosvjeda često je bilo povezano s idejom da se znanost može izjednačiti s drevnim “autohtonim znanostima“. “Prisjetimo se da su davno prije nego što je zapadna znanost stigla na ove obale ovdje postojali autohtoni znanstvenici – domorodački astronomi, genetičari, botaničari, inženjeri – i mi smo još uvijek ovdje”, izjavila je, na primjer, jedna domorodačka američka znanstvenica, botaničarka i direktorica Center for Native Peoples and the Environment na State University of New York College of Environmental Science and Forestry. Osim toga, postoji opsežna interdisciplinarna literatura koja se bavi promicanjem susreta i integracije moderne znanosti s “autohtonim” ili “tradicionalnim” znanjem (indigenous ili traditional knowledge), pri čemu se ovo drugo smatra “holističkim” i “duhovnim” znanjem koje može iskupljivati moderno znanje te spasiti nas i planet.
(3) Polarizacija i agresivni tonovi koji karakteriziraju debatu o biološkom spolu, binarizmu i rodnom identitetu očiti su svima. U posljednjim desetljećima, kritika binarnog shvaćanja ljudske seksualnosti porasla je u nekim akademskim i znanstvenim krugovima, kao i među militantnim skupinama, spajajući argumente iz biologije, filozofije, humanističkih znanosti i specifičnih društvenih pokreta. Debata, teze i kontradikcije nisu ostali samo na teorijskoj razini, već su imali značajan utjecaj na politiku, zakonodavstvo, medicinu i zdravstvenu skrb. Jedan primjer: pedijatrica Hilary Cass opisala je taj kontekst kao ‘toksičan’, ‘polariziran’ i ‘ideološki’, a njezin izvještaj (iz 2022., ažuriran 2024.) naglašava ozbiljne probleme u zdravstvenom pristupu mladima s rodnom disforijom u Ujedinjenom Kraljevstvu. Ponovno naglašavajući potrebu za kliničkim pristupom temeljenim na empirijskim dokazima (evidence-based), a ne na zahtjevima društvene pravde, izvještaj je ukazao na nedostatak longitudinalnih podataka i prekomjerni naglasak na medicinskim intervencijama. Posljedično navedenom izvještaju došlo je do nekih promjena: zabrana propisivanja blokatora puberteta maloljetnicima mlađima od 18 godina (osim u iznimnim slučajevima) i zatvaranje Gender Identity Development Service (GIDS) kod Tavistock and Portman NHS Foundation Trusta, koji je 2024. zamijenjen novim regionalnim centrima.
Riječ je o primjerima u kojima je očita povezanost između znanstvenog istraživanja i ideologije. Suočavamo li se sa sporadičnim i marginalnim fenomenima ili je u nekim slučajevima opravdano govoriti o pravim pokušajima izgradnje “znanosti koja je ideološki korektna”? Postoje li disciplinske sfere znanosti koje su sklonije tim fenomenima od drugih? U kojoj mjeri drevna magično-religijska koncepcija Zemlje kao živog organizma, koja se pojavljuje u određenim strujama ekologizma ulazi u znanstveni diskurs pod drugim oblicima? Kakvu ona ulogu igra u raspravama o znanosti i odnosu čovjeka prema prirodi? Koje nove javne slike znanosti izranjaju u kulturnom kontekstu u kojem postoje pozivi na magično-religijske pojmove, premoderna znanja ili političke zahtjeve i ciljeve socijalne pravde povezane s određenim pokretima – čak i unutar znanstvenih krugova ili u obrani znanstvenog znanja?
Pitanja koja imaju značajan društveni utjecaj povezana sa znanstvenim spoznajama uvijek donose redefiniranje odnosa znanosti i ideologije. Budući da su odnosi između filozofije, metafizike, ideologije, s jedne strane, i svijeta znanosti, s druge strane, dvosmjerni, pojava novih socijalnih problema dovodi do promjene u percepciji znanosti o sebi samima, kao i o granicama i smjerovima koje odabiru. U raspravama o velikim temama koje dotiču socijalno osjetljive točke za sve sudionici se mogu koristiti ugledom i rezultatima znanosti kako bi potvrdili svoje ideološke stavove, ili pak mogu djelomično ili potpuno odbaciti znanstvene spoznaje. S druge strane, znanost može prilagoditi podatke i teorije kako bi podržala ideologije koje uživaju široku podršku u društvu. Kada se pitanja previše politiziraju, istraživanja često imaju tendenciju favorizirati određena pitanja i pravce na štetu drugih, dok znanstvena komunikacija i njezina institucionalna i medijska filtracija dobivaju poseban ton i boju koja u drugim slučajevima nije prisutna. Horizontalni i neposredni medijski ekosustav karakterističan za digitalno doba stavlja znanost na istu razinu s drugim konkurentnim svjetonazorima koji su lako dostupni.
Također treba imati na umu da česti pozivi na autoritet i prestiž znanosti koegzistiraju sa stavovima odbijanja ili omalovažavanja znanosti – fenomen koji postoji od samih početaka moderne znanosti i danas je rasprostranjen na visokim i niskim razinama kulture, te je ravnomjerno raspoređen na političkom spektru. Trenutne rasprave su, zapravo, pogođene kako rastućim pritiskom antiznanstvenih pokreta “odozdo”, tako i kulturnim utjecajem teza koje su bile izuzetno uspješne tijekom dvadesetog stoljeća i koje i dalje iznova izbijaju. Teze tipične za kulturni pesimizam prikazuju znanost kao neuspjeh ili demonsko poduzeće, kao oblik znanja inferiorniji od religijskog, magijskog ili “primitivnog” znanja, kao izraz ideologije zapadnog kapitalističkog i eksploatatorskog svijeta, kao skup jednostavnih društveno potvrđenih uvjerenja, kao oblik moći i kontrole u službi ekonomije i politike, ili kao odgovornu za duhovni propast ili neposrednu prijetnju civilizaciji ili prirodi.
Mnoga literatura koja se bavi temama i pitanjima poput onih postavljenih gore ima prethodnice u tekstovima objavljenim tijekom američkih science wars 1990-ih godina, a njezin glavni cilj uglavnom je dokumentirati određene kulturne ili političke tendencije kako bi ih se opovrgnulo ili osudilo. To se vidi u slučajevima relativizma i neprijateljstva prema znanosti koje su njegovali postmodernisti i tzv. “akademska ljevica”, u spojevima između znanosti, politike i industrije te njihovom utjecaju na okoliš i ekološku politiku ili u sukobima sa znanstvenom stranom koje provode konzervativci ili radikalna desnica. Izuzeci su rijetki, a često je problematično što se većina tih tekstova gotovo isključivo fokusira na sadašnjost a da se pritom ne istražuje povijesni kontekst uključenih rasprava i ideja, s tendencijom da se privilegira američka ili britanska kultura i da se koriste isključivo izvori na engleskom jeziku. Postoji, stoga, obilje prostora za dublje istraživanje ovih tema i istraživanje njihovih međusobnih veza s interdisciplinarnog stajališta kako bi se bolje razumjeli fenomeni koji su predmet proučavanja.
Istraživanje predviđa usku suradnju međunarodne i interdisciplinarne skupine znanstvenika koji će se koristiti različitim, ali komplementarnim metodologijama i pristupima: Roberto Bondí (Sveučilište u Kalabriji, Italija), Fabio Dei (Sveučilište u Pisi, Italija), Roberto Gronda (Sveučilište u Pisi, Italija), Darko Polšek (Filozofski fakultet u Zagrebu), Martino Rossi Monti (Institut za filozofiju, Zagreb – voditelj projekta), Federico Scarpelli (Sveučilište u Salernu, Italija). Ti pristupi uključuju povijest ideja, povijest filozofije i povijest znanosti, filozofiju znanosti, sociologiju znanosti i kulturnu antropologiju. Kombinacija povijesnih, filozofskih, socioloških i antropoloških perspektiva omogućava dubinsku analizu tema i rasprava koje bi inače bile obilježene više ili manje strožim stavovima, brzopletim analizama ili briljantnim, ali povremenim polemičkim intervencijama. Ovaj sveobuhvatan, interdisciplinarni pristup omogućuje bolje razumijevanje tih tema i rasprava kako u njihovom povijesnom nastanku i razvoju tako i u njihovim teorijskim, društvenim i kulturnim implikacijama.
S obzirom na veliki znanstveni i društveni odjek tema koje se obrađuju, predviđa se da će istraživanje biti u mogućnosti privući interes kako akademske javnosti, tako i šire javnosti, doprinoseći poticanju široke rasprave o pitanjima koja su ključna za suvremenost.
(Ovaj članak izrađen je u sklopu projekta “Znanost i ideologija danas. Ekologizam, primitivizam i seksualnost (ZID)” na Institutu za filozofiju, praćen od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske te financiran sredstvima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.–2026. – NextGenerationEU.)
Literatura
Amselle, J.-L. 2010. Rétrovolution: Essais sur les primitivismes contemporains. Paris: Stock.
Bondí, R. 2023. Animal Tellus: Storia di un’idea. Pisa: ETS.
Boudon, R. 1986. L’idéologie ou l’origine des idées reçues. Paris: Fayard.
Cass, H. 2024. The Cass Review, Final Report: Independent Review of Gender Identity Services for Children and Young People.
Cazzolla Gatti, R. 2020. “Coronavirus Outbreak Is a Symptom of Gaia’s Sickness”, Ecological Modelling 426, 15 June.
Dei, F. 2024. “Binario, triste e solitario. La fluidità sessuale fra scienza e ideologia”, Psiche 2, 79–93.
Gordin M. et al. 2003. “Ideologically Correct Science”, u M. Walker (ur.), Science and Ideology: A Comparative History. London: Routledge, 35–65.
Herman, A. 1997. The Idea of Decline in Western History. New York: Free Press.
Lovelock, J. 2009. The Vanishing Face of Gaia. A Final Warning, London: Allen Lane.
Maynard, J. L., Mildenberger, M. 2018. “Convergence and Divergence in the Study of Ideology: A Critical Review”, British Journal of Political Science 48, 2, 563–589.
Polšek, D. 2009. “Who Has Won the Science Wars?”, Društvena istraživanja: časopis za opća društvena pitanja 18, 6 (104), 1023–1047.
Rossi P. 2002. “Antiscienza: processi di globalizzazione”, Rivista di filosofia 93 (2), 309–331.
Rossi Monti, M. 2020. “In the Name of the Virus. Intellectuals and the Pandemic”, Lares 86, 3, 407–439.
Sartori, G. 1979. “Politics, Ideology, and Belief Systems”, Revue européenne des sciences sociales 17, 46, 91–114.
Scarpelli, F. 2024. “Il progresso, l’antropologia e l’ingombrante Occidente”, Dialoghi mediterranei, 1 November.
Subbaraman, N. 2017. “These Native American Scholars Marched For Indigenous Science”, BuzzFeed News, 23 April.
Viviani, F. 2021. “A Letter From COVID-19”, Sapiens. Anthropology Magazine, 20 May.
Follow