gottlob frege u pismima
Kroz svoju karijeru Frege je bio u prepisci i s brojnim istaknutim matematičarima i filozofima; zna se za četrdeset i sedam korespondenata. Mnoga pisma iz te prepiske sačuvana su i danas te pružaju vrijedan i zanimljiv uvid u razvoj Fregeove misli, njegove sporove s korespondentima, a otkrivaju ponekad i što nije izrekao u svojim objavljenim, pa i neobjavljenim spisima.
Edmund Husserl (1859–1938), njemački filozof, utemeljitelj fenomenološkoga smjera u filozofiji; smatra ga se jednim od najznačajnijih filozofa 20. stoljeća.
Husserl je s Fregeom bio u prepisci u razdoblju 1891–1907.
“Prije svega, dopustite mi da izrazim zahvalnost za veliki poticaj i podršku koje sam crpio iz Vaših Osnova [aritmetike]. Među mnogim spisima koji su mi bili dostupni tijekom rada na mojoj knjizi ne bih znao navesti nijedan koji sam s tolikim užitkom proučavao kao Vaš. Iako se s Vašim teorijama u glavnim točkama nisam mogao složiti, uvijek sam se radovao duhovitoj originalnosti, jasnoći i, gotovo bih rekao, poštenju Vašeg istraživanja koje nigdje ne ide linijom manjeg otpora, ne prešućuje nijednu sumnju, ima odbojnost prema svakoj neodređenosti u mišljenju i izrazu te posvuda nastoji proniknuti do samih temelja.” (Husserl u pismu Fregeu, 18. srpnja 1891)
Giuseppe Peano (1858–1932), talijanski matematičar i logičar; smatra ga se jednim od izrazito značajnih autora koji su se bavili logikom i osnovama matematike u drugoj polovici 19. i početkom 20. stoljeća.
Peano je s Fregeom bio u prepisci u razdoblju 1894–1903.
“Vi, međutim, ne pobijate moje razloge, nego se pozivate na povijesna i praktična gledišta. Istina je, povijesno gledano, doista se dogodilo da se značenje nekog znaka, npr. znaka za zbrajanje, postupno proširivalo; no upitno je treba li taj postupak zadržati u sustavnom izlaganju. […] To je, doduše, zadaća koju nije nimalo lako riješiti, ali ju ipak treba riješiti; jer se logički zahtjevi ne smiju potisnuti praktičnim poteškoćama.” (Frege u pismu Peanu, vjerojatno 1896. godine)
David Hilbert (1862–1943), njemački matematičar; smatra ga se jednim od najvažnijih matematičara s konca 19. i početka 20. stoljeća. Izniman doprinos dao je u osnovama matematike.
Hilbert je s Fregeom bio u prepisci u razdoblju 1895–1903.
“Vaše cijenjeno pismo iznimno me zainteresiralo; […] Kad započne semestar, namjeravam Vaše pismo iznijeti u raspravi u našem matematičkom društvu. Vjerujem da Vaše mišljenje o biti i svrsi simbolizma u matematici točno pogađa bit stvari. Posebno se slažem s tim da simbolizam mora biti nešto što dolazi kasnije i da mora odgovarati stvarnoj potrebi, iz čega, naravno, proizlazi da onaj tko želi stvoriti ili razviti neki simbolizam mora prije svega proučiti te potrebe.” (Hilbert u pismu Fregeu, 4. listopada 1895)
Bertrand Russell (1872–1970), britanski filozof, logičar i javni intelektualac; smatra ga se jednim od začetnika analitičke filozofije; 1950. dobio je Nobelovu nagradu za književnost.
Russell je s Fregeom bio u prepisci u razdoblju 1902–1912.
“Vaše otkriće proturječja zateklo me da to ne mogu riječima izraziti i, gotovo bih mogao reći, ostavilo me kao gromom ošinutog jer je uzdrmalo tlo na kojemu sam namjeravao izgraditi aritmetiku. […] Time je stvar još ozbiljnija, budući da se čini kako slom mog zakona V potkopava ne samo osnove moje aritmetike, nego i jedine moguće osnove aritmetike uopće. […] Vaše je otkriće u svakom slučaju izvanredno i možda će dovesti do velikog napretka u logici, koliko se god ono na prvi pogled činilo nepoželjnim.” (Frege u pismu Russellu 22. lipnja 1902.)
E. E. Constance Jones (1848–1922), britanska filozofkinja; bavila se pretežno logikom, anticipirala Fregeovo razlikovanje smisla i značenja te bila prva žena koja je održala predavanje u Cambridge Moral Sciences Club; danas je gotovo potpuno zaboravljena.
Jones je s Fregeom bila u prepisci u razdoblju 1910–1911; pisma im nisu sačuvana.
“Prihvaćam od Engleza i nepismenih Amerikanaca, zavedenih varljivim sjajem francuske égalité, da bi mogli usvojiti pravo žena na glasanje. Doista! Ukoliko se pretpostavi da su sva ljudska bića jednaka i da su po prirodi obdarena jednakim pravima, i ukoliko se nadalje prihvati da je pojedinac, a ne bračna veza, temelj građanskog života, onda se ne bi više moglo tvrditi da muškarci trebaju imati drugačija prava od žena, nego što bi se moglo tvrditi da ljudi plavih očiju trebaju imati drugačija prava od ljudi smeđih očiju. No naš njemački način razmišljanja tome se opire. Mi ne možemo priznati da netko ima prava po prirodi ili sam po sebi, već smatramo da su sva prava utemeljena na dužnostima. Isto tako ne možemo prihvatiti da su muškarac i žena jednaki jedno drugome kao osoba plavih i osoba smeđih očiju; naprotiv, priznajemo dublju razliku između muškarca i žene, koji imaju različite dužnosti, a time i različita prava koja iz njih proizlaze.” (Frege, Prijedlozi za izborni zakon, 1918)
Philip Jourdain (1879–1919), britanski logičar. Pod Russellovim utjecajem; zaslužan je za prvi engleski prijevod i objavu dijelova iz Fregeovih Grundgesetze der Arithmetik.
Jourdain je s Fregeom bio u prepisci u razdoblju 1902–1914.
“Vrlo rado vam dajem dopuštenje da prevedete dijelove mojih Grundgesetze [der Arithmetik] za [časopis] Monist. Prema vašem pismu, čini mi se da je Wittgenstein ponovno u Cambridgeu. Razgovarao sam poduže s njim prije Božića i, kako ti razgovori ne bi ostali posve bez ploda, želio bih mu pisati, no ne znam gdje se nalazi. Nažalost, Russellovu Principia [Mathematica] ne razumijem dovoljno dobro […]. Već sam vam ranije jednom napisao zašto bih želio ukloniti izraz ‘varijabla’. Vrlo mi je teško čitati Russellovu Principia; gotovo da zapinjem na svakoj rečenici. […] Čini mi se da se poteškoće pri dubljem ulaženju u Russellovo djelo sve više gomilaju. Stoga ću za sada odustati od daljnjeg bavljenja njime, dok se te sumnje ne razriješe.” (Frege u pismu Jourdainu 28. siječnja 1914)
OSTALI KORESPONDENTI: RICHARD AVENARIUS, L. EUGENE BALLUE, BRUNO BAUCH, WALTER C. G. BRIX, HUGO BUCHHOLZ, RUDOLF CARNAP, LOUIS COUTURAT, LUDWIG DARMSTAEDTER, HUGO DINGLER, HORST ENGERT, RUDOLF EUCKEN, RICHARD FALCKENBERG, GEORG GOETZ, ROBERT HAUSSNER, ARTHUR HOFFMANN, RICHARD HÖNIGSWALD, EDWARD V. HUNTINGTON, FELIX KLEIN, HINRICH KNITTERMEYER, EDUARD KNOCH, WILHELM KOEBNER, ALWIN REINHOLD KORSELT, XAVIER LÉON, HEINRICH LIEBMANN, PAUL LINKE, LEOPOLD LÖWENHEIM, ANTON MARTY, ADOLPH MAYER, CHARLES KAY OGDEN, MORITZ PASCH, HEINRICH RICKERT, HENRY M. SCHEFFER, OSCAR SCHLÖMILCH, HANS SPIESER, CARL STUMPF, JOHANNES THOMAE, HERMANN ULRICI, GIOVANNI VAILATI, NORBERT WIENER, HERMINE WITTGENSTEIN, LUDWIG WITTGENSTEIN, KARL ZSIGMONDY
