Gottlob Frege: sto godina poslije

ANA GRGIĆ¹
FILIP GRGIĆ
DUŠAN DOŽUDIĆ²

Prošle 2025. godine obilježena je stota obljetnica smrti Gottloba Fregea (1848–1925), oca moderne logike, filozofije jezika i filozofije matematike. Tom je prilikom priređena izložba o njegovu životu i radu. Izložba je postavljena na Institutu za filozofiju u Zagrebu 22. studenoga i na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu 8. prosinca 2025. godine.

Rođen je 8. studenoga 1848. u Wismaru, Njemačka

1854–1869. pohađa Große Stadtschule (gimnaziju) u Wismaru

1869–1871. studira matematiku na Sveučilištu u Jeni

1871–1873. studira matematiku na Sveučilištu u Göttingenu

1873. doktorira matematiku radom Über eine geometrische Darstellung der imaginären Gebilde in der Ebene (O geometrijskom prikazu imaginarnih likova u ravnini)

16. svibnja 1874. brani habilitacijski rad pod naslovom Rechnungsmethoden, die sich auf eine Erweiterung des Größenbegriffes gründen (Metode računanja koje se zasnivaju na proširenju pojma veličine). Postaje Privatdozent (predavač) matematike na Sveučilištu u Jeni

1879. objavljuje svoje prvo važno djelo Begriffsschrift: eine der arithmetischen nachgebildete Formelsprache des reinen  Denkens (Pojmopis: formalni jezik čistog mišljenja načinjen po uzoru na aritmetiku).
Promoviran u izvanrednog profesora matematike na Sveučilištu u Jeni.

Begriffsschrift obilježava početak moderne kvantifikacijske logike.

Frege se u Begriffsschriftu koristi notacijom drukčijom od one koja je kasnije postala uobičajena. Evo nekoliko primjera:

	Fregeova notacija	suvremena notacija
negacija		¬ A
materijalna pogodba		B → A
konjunkcija		A ∧ B
disjunkcija		A ∨ B
univerzalna kvantifikacija		∀x F(x)
egzistencijalna kvantifikacija		∃x F(x)

“Već je i sam izum ovoga pojmopisa, kako mi se čini, unaprijedio logiku. Nadam se da logičari, ako ih prvi dojam neobičnosti ne odvrati, neće uskratiti svoje odobravanje novinama na koje me natjerala sama unutarnja nužnost stvari. Ta odstupanja od uobičajenoga nalaze svoje opravdanje u tome što se logika do sada još uvijek previše usko vezala uz jezik i gramatiku.
Posebno vjerujem da će se zamjena pojmova subjekt i predikat pojmovima argument i funkcija dugoročno pokazati plodonosnom. Lako je uočiti kako poimanje sadržaja kao funkcije nekog argumenta vodi oblikovanju pojmova. Nadalje, pozornost zaslužuje i dokaz povezanosti među značenjima riječi ako, i, ne, ili, ima, neki, svi itd.” (iz Predgovora)

1. Ova izložba izrađena je u sklopu rada na projektu Javna filozofija na Institutu za filozofiju, praćenog od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske te financiranog sredstvima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.–2026. – NextGenerationEU.
2. Izložba je izrađena i u sklopu rada na projektima Intencionalnost i načini postojanja Hrvatske zaklade za znanost (IP-2022-10-5915) te Antipsihologističke koncepcije logike i njihova recepcija u hrvatskoj filozofiji, praćenog od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske te financiranog sredstvima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.–2026. – NextGenerationEU.